VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Duško Ivanić - pisci i njihova djela duhovna su dobra svih nas
«Etnosmotra» je bila prigoda i za predstavljanje izdavačkog programa SKD «Prosvjeta», što se u prostorijama Pododbora Rijeka održalo 23. travnja, ali i prilika za kratki razgovor s profesorom književnosti iz Beograda Duškom Ivanićem. Njegova antologija «Pripovijetke srpskih pisaca iz Hrvatske» u izdanju «Prosvjete» prije nekoliko mjeseci, a zbog uvrštavanja Ive Vojnovića, izazvala je od uvijek spremnih hrvatskih «čistača» seriju napada na samog autora i urednika izdanja Čedomira Višnjića.

Kako komentirate napade koji su u Hrvatskoj uslijedili po objavljivanju antologije?
- Moram priznati da me iskreno zaprepašćuju. Mislim da su ti napadi posljedica velikog nerazumijevanja književnosti, nepoznavanja činjenica i ignorisanja srpske tradicije u Hrvatskoj. Pisci i njihova djela duhovna su dobra svih nas, pa i onda kada pripadaju i jednoj i drugoj tradiciji. Kada već moram o tome govoriti, otac Ive Vojnovića bio je Srbin, majka Talijanka, a on sam svoje je cjelokupno vaspitanje vezao uz srpsku tradiciju. U svom radu držao se distancirano i prema Zagrebu i prema Beogradu i pisao najviše na dubrovačkom dijalektu. A usprkos tome hapsili su ga kao - srpskog pjesnika.

Kakav je vaš stav kao znanstvenika prema tim, nazovimo ih graničnim, slučajevima pisaca, kada se promjenom politike mijenjaju i odnosi prema njima, zavisno od njihova porijekla, jezika kojim su pisali ili pišu, osobnih uvjerenja?
- Riječ je napose o uvažavanju činjenica. Činjenice da, prvo, ljudi imaju pravo, što su uvijek činili a čine i danas, svrstavati se po nacionalnosti, djelovati, raditi, pisati, biti povezani s jednim ili više kulturnih miljea, izabrati uz čije će kulturne temelje vezati svoj razvoj, pa i kada žive izvan tog kulturnog kruga. Drugo, da je granica na području književnosti, pogotovu u državama nastalima nakon raspada Jugoslavije, vrlo slaba, labava i, uostalom, nerazdjeljiva.

Koji je bio vaš osnovni kriterij prilikom sastavljanja antologije?
- Osobno opredijeljenje za nacionalnu pripadnost pisaca koji su živjeli i stvarali u Hrvatskoj, koristeći nekadašnji zajednički jezik koji u sebi sadrži i elemente ekavice i ijekavice. Želio sam samo pokazati konstantno ignoriranje srpske tradicije koja je autohtona i na taj je način antologija istovremeno potvrda vrijednosti i protest protiv osporavanja.
Nataša Petrinjak (Novosti sedam dana)

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt