VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Obnova Memorijalnog parka «Petrova gora»
Lani je od strane Ministarstva kulture uplaćeno 250 hiljada kuna, Vojnić je uložio 50 hiljada kuna, a radovi koje su u Memorijalnom parku izveli vatrogasno društvo i Hrvatske šume vrijedni su oko 30 hiljada kuna. Time su sanirana krovišta devet zgrada partizanske bolnice i zatvoreni svi prozori i vrata, a ove su godine uređeni interijeri u tri objekta i napravljen plan sanacije zgrada partizanske bolnice

Memorijalni park «Petrova gora» prije ovoga rata godišnje je posjećivalo preko 60 hiljada izletnika, domaćih i stranih, a sada zvrlji neiskorišten i devastiran. Postoje planovi i troškovnici za njegovu obnovu, ali za to je potrebna pomoć šire zajednice i državnih organa. U sastavu Memorijalnog parka nalazi se partizanska bolnica, spomenik antifašističkoj borbi na Petrovcu, partizansko groblje, logor u Perni, omladinski prihvatni centar i još nekoliko manjih objekata. Do ovoga rata, uz Lovačku kuću «Muljava», to je bio poznati izletnički centar koji je godišnje posjećivalo, kako rekosmo, preko 60 hiljada ljudi. Među njima je, pored boraca antifašista, bilo jako puno đaka osnovnih i srednjih škola, gostiju lječilišta u Topuskom, lovaca iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i nemali broj stranih gostiju. Dolazile su i razne delegacije, a i oni željni čistoga zraka, lijepe prirode i šumskih plodina kao što su nadaleko poznati vrganji i kesteni sa Petrove gore. Mnogi su ovdašnji stanovnici od prodaje gljiva napravili kuće, kupili traktore i automobile, a talijanske hladnjače svakodnevno su odvozile ubrane plodove.

Početak sanacije

Danas, nažalost, cijeli kompleks Memorijalnog parka stoji devastiran, opljačkan i u potpunosti neiskorišten. Općinske vlasti, kako prošli tako i sadašnji saziv, nastojale su poduzeti određene mjere da bi bar zaštitile postojeće objekte od dalje devastacije i pljačke. Mora se reći da je cijeli kompleks poslije «Oluje» najprije opljačkala Hrvatska vojska, zatim su taj prljavi posao nastavile izbjeglice iz BiH koje su nastanile srpske kuće okolnih općina, da bi na kraju sve to «začinili» i srpski povratnici od kojih je jedan uhvaćen na djelu.
Dosadašnja općinska vlast napravila je projekt sanacije i troškovnik na osnovu kojeg je upućen zahtjev Ministarstvu kulture i Karlovačkoj županiji da se objekat zaštiti i sanira. Tako je, poslije svega, u 2004. godini od strane Ministarstva kulture uplaćeno 250 hiljada kuna, Vojnić je uložio 50 hiljada kuna, a radovi koje je uradilo vatrogasno društvo i Hrvatske šume uklanjajući srušeno drveće i ostali otpad oko objekata, kopajući odvodne kanale i uređujući prilazne puteve vrijedni su oko 30 hiljada kuna. Sa ovim sredstvima sanirana su krovišta devet zgrada u partizanskoj bolnici (od postojećih 12 objekata) i zatvoreni svi prozori i vrata. U ovoj se godini nastavilo sa radovima pa su tako uređeni interijeri u tri objekta i napravljen je plan sanacije svih zgrada partizanske bolnice (to je uradio «Gradnja inžinjering - R» iz Karlovca). Radove na zaštiti i sanaciji izvodio je privatni obrt «Kovačević» iz Topuskog koji je to uradio vrlo kvalitetno i autentično, onako kako je to bilo nekada.Četiri faze obnove spomenika na Petrovcu
Tadašnja vlast je ovaj projekat sanacije Memorijalnog parka «Petrova gora» kandidirala državi, Karlovačkoj županiji i nekim međunarodnim organizacijama, uz troškovnik koji je težio oko milion i 100 hiljada kuna. Prema tom planu, Ministarstvo kulture bi uložilo oko 800 hiljada kuna, županija Karlovačka oko 100 hiljada i općina Vojnić još 100 hiljada. U ovaj projekat sanacije uključen je i spomenik na Petrovcu gdje bi se u četiri faze riješio problem zaštite i obnove. To najprije obuhvaća uređenje prilaza i okoliša, stepeništa prema spomeniku i spomen-kosturnicu, zatim zaštitu samog objekta što podrazumijeva zatvaranje ulaza i zaštitu od daljeg propadanja, jer je dobar dio oplate od rostfraja otkinut i odnešen.
Cijeli projekat sa troškovnikom upućen je i organizaciji UNDP (koja radi u sklopu UN-a), a kandidiran je i kao turistički objekat. Treba imati u vidu i to da općina Vojnić, čim se steknu osnovni uvjeti, ima u planu da osnuje turističku zajednicu kojoj bi prvenstveno bilo u cilju da pokrene postojeće kapacitete na Petrovoj gori u svrhu izletničkog turizma, razvoja lovnog turizma i ostalih raspoloživih mogućnosti ovog kordunskog kraja.

Planovi mogu postati stvarnost

Obilazeći ovih dana kompleks Memorijalnog parka na Petrovoj gori, sagledavši sve raspoložive kapacitete i mogućnosti koje se mogu iskoristiti uz relativno mala financijska ulaganja, shvatili smo da je ovo šansa koju općina Vojnić mora iskoristiti i nikako ne smije dopustiti da propadne i ostane neiskorištena. Momentalno se uređuje  Lovačka kuća «Muljava» u koju Hrvatske šume ulažu oko milion kuna, a njeno otvorenje se očekuje na proljeće iduće godine. Ovaj poznati objekat, u koji su dolazili mnogi lovci i izletnici, imaće 12 soba, dva apartmana, ribnjak, bazen, trim stazu i još mnogo pratećih sadržaja koji će obogatiti boravak gostiju u netaknutoj prirodi. Tamo gdje je bila partizanska bolnica, koju neprijatelji za vrijeme Drugog svjetskog rata nikada nisu otkrili, nalazi se grob dr. Marije Šlezinger koja je svojim tijelom zaštitila zemunicu u kojoj su bili sakriveni ranjenici. Spomenik na Petrovcu, podignut u znak sjećanja i pijeteta prema svim žrtvama na Kordunu, žrtvama fašističkog i ustaškog terora, svojim dimenzijama uvijek je predstavljao posebno mjesto u srcu svakog Kordunaša, a pogled sa vrha spomenika za lijepog vremena puca sve do Zagreba.
Na kraju treba reći i to da cijeli kompleks Memorijalnog parka «Petrova gora» leži na  terenu tri općine: Vojnić, Topusko i Vrginmost (Gvozd), pa je stoga za nadati se da će, pored Vojnića, i ove dvije općine poduzeti neke mjere da se sve pokrene što prije. Planovi koji postoje uz malo dobre volje mogu u veoma kratkom roku postati stvarnost. Od toga bi koristi imali svi: i oni koji bi došli posjetiti ovaj objekat, i oni koji žive u ovom području, jer bi pored zapošljavanja ovaj kompleks pružio i mnoge druge mogućnosti boljeg života, zarade i promocije Hrvatske kao antifašističke države, budućeg člana evropske zajednice država.
Branislav Bukva

 

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt