VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Interaktivni film o Tesli
Zagrebačka multimedijalna umjetnica Helena Bulaja, uz pomoć međunarodne ekipe, snima interaktivni film o čuvenom pronalazaču i naučniku Nikoli Tesli (1856-1943) koji će, povodom 150-godišnjice njegovog rođenja, biti objavljen i na DVD-ju i u verziji za Sony Playstation.

Slavni naučnik srpskog porijekla, rođen u Smiljanu u sadašnjoj Hrvatskoj, nadahnuo je tu umjetnicu za devet priča o kreativnosti u filmu koji je istovremeno dokumentarni, eksperimentalni i animirani. Autorica se u New Yorku susrela s mnogim umjetnicima na koje je Teslin rad direktno ili indirektno uticao, a projekt je započela kadrovima sa čuvenom Laurie Anderson, prvom i za sada jedinom “kućnom” umjetnicom NASA-e. Helena Bulaja rekla je “Jutarnjem listu” da je Laurie Anderson prilikom gostovanja u Zagrebu, prije 28 godina, zapazila Teslinu fotografiju iz laboratorije u Kolorado Springsu, što ju je inspiriralo da 1978. godine komponira “Like A Stream”. Na tu slavnu, sada 59-godišnju muzičarku i performerku, tokom 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka, uticala je i beogradska umjetnica Marina Abramović, koja je i sama nalazila inspiraciju u njegovom radu, a prošle godine je, inače, poklonila 20.000 eura Teslinom muzeju u Beogradu, radi digitalizacije njegove dokumentacije. Heleni Bulaja pomogli su američki snimatelj Josh Sternlicht, kompozitor Christian Biegai, dizajnerica Sabina Hehn, fotografkinja Mare Milin, te kostimografkinje i sestre blizanke Josipa i Marijana Bronić, koje su i protagonistice filma, kao i šminkerica Simona Antolović. Značaj i obimnost Teslinog djela poznati su i medijskom ekspertu iz New Yorka Douglasu Rushkoffu, koji je slavnog Ličanina ubacio na ultimativni rejv u svojoj novoj knjizi "Ecstasy Club". Osim Newyorških umjetnika, redateljica je snimila i mnoge dijelove grada u kojem je Tesla i preminuo 7. januara 1943. godine i proveo najveći dio života. Provela je dosta vremena u hotelu New Yorker, u kojem je Tesla živio posljednju deceniju pred smrt. Prema njenim riječima, direktor tog hotela Joseph Kinney, dva puta sedmično, prima radoznalce, ali i poznavaoce Teslinih otkrića i djelatnosti, a podijelio ih je u tri grupe - naučnike, nacionalističke zanesenjake i čudake! Dio filma snimljen je i na plaži na Long Islandu, gdje se nalazila posljednja Teslina laboratorija, Kula Wardenclyffe u Shorehamu, u kojoj je eksperimentirao bežičnim prijenosom električne energije. Budući da je Tesla živio u New Yorku od 1884. do 1943. godine, njegovi tragovi nalaze se posvuda. U filmu će figurirati i "Lite Brite Neon studio", najpoznatiji svjetski izrađivač neonskih i reklamnih svjetala, koji djeluje pod “zaštitom” Tesle, oca neona. Bit će prikazan i Klub na Manhattan, gdje se nalazi najveća Teslina zavojnica. Umjetnici na čiju je ličnu istoriju uticao Tesla, poput Paula Austera i Davida Bowiea, navodno, uskoro bi trebalo da dođu u Zagreb, radi učešća na okruglom stolu koji organizira autorica filma. Pozvan je i Jim Jarmush, u čijem filmu "Kafa i cigarete" glavni lik izrađuje zavojnicu koju želi da pokaže supruzi. Projekt Helene Bulaja osvrće se i na priču o Samanthi Hunt, koja upravo završava roman o Teslinih posljednjih deset dana. Tesla je i na prvom albumu grupe “White Stripes”, u pjesmi "Astro". Taj detroitski duo, inače, posjetio je prošlog ljeta u Beogradu Teslin muzej, poslije učešća na “Exit” festivalu u Novom Sadu. Film o Tesli, koji je hrvatsko Ministarstvo kulture podržalo sa 30.000 kuna, završava se pričom sa Novog Zelanda, o zavojnici kao umjetničkom djelu, instaliranoj na livadi na kraju svijeta. Projekt “Nikola Tesla”, osim filma, predviđa i poseban site, pod radnim naslovom “Tesla_Visionary_Thoughts”, kao i performans. Helena Bulaja poznata je i po “Bulaja nakladi” (www.bulaja.com) koju vodi sa suprugom Zvonimirom, kao i po animiranom projektu “Priče iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić.

Prikaži verziju za ispis

Ustaške škrabotine na fasadi pravoslavne crkve u Sinju
Čedo Prica: Na strani zdravog razuma i ljepote
Smiju li Srbi glasati za Hrvata
‘Crna lista’ na CD-u: Snimljeni i popisani hrvatski neofašisti
Први Закон о дијаспори
Manjine iz Hrvatske zajedno u Zadru
Knin: Razbijeno staklo na Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta
Novi kriteriji za novac iz proračuna
Predstavljen godišnji izvještaj nevladinih organizacija
Veći budžet za manjine
Blaga himna za divlji svijet
Када Јован постане Иван
Znaš, on ti je Srbin
Preminuo Bogdan Tirnanić
Politička zastupljenost poboljšana, zapošljavanje nije
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt