VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Srbi zaslužuju kulturni centar
Kao najbrojnija manjinska zajednica u Rijeci, sa stoljetnom tradicijom, znali bi takvom centru dati sadržaje od opšteg interesa. Ne bez doze optimizma, u ostvarenju te zamisli očekujem podršku Društva iz Zagreba, lokalne zajednice, Hrvatske i matice

Razgovor sa Đurom Budisavljevićem, predsjednikom pododbora SKD "Prosvjeta" u Rijeci.
Nakon što su početkom godine zaredale muzičke večeri u Hramu Svetog Georgija na Sušaku, pododbor SKD "Prosvjeta" u Rijeci kao da se utišao. Ili nam pripremate neko iznenađenje?
- Postoje permanentne zadaće koje nikada ne smijemo smetnuti s uma. Jedna je razvoj Društva i povećanje broja članova. U odnosu na ostale pododbore, naš je u Rijeci najbrojniji, ali ne smijemo biti zadovoljni. Okupljamo oko sedam stotina građana srpske nacionalnosti, mada svi ne plaćaju redovito članarinu, pa ih ne vodimo kao članstvo.

Koliki je onda stvarni broj članova?
- Pristupnicu je potpisalo i članarinu plaća njih četiri stotine. Malo, premalo! Kad bi ih bilo sedam stotina, to bi još uvijek bilo tek oko sedam odsto Srba nastanjenih u Rijeci i bližoj okolici. Ako imamo u vidu Zajednicu Talijana, u koju su uključeni gotovo svi stanovnici italijanske narodnosti, nikako ne možemo biti zadovoljni brojem naših članova. Taj se problem posebno odražava na našu školu, to jest organizaciju dodatne nastave srpskog jezika i kulture. Počeli smo s dvadesetak đaka, a sad ih nema ni deset. Ovog časa ne znamo šta bi još trebalo preduzeti da bi naša "školica" zaživjela. Slaba je utjeha da smo krenuli od nule, bez potrebne infrastrukture, u okruženju koje nam nije bilo naklonjeno, jer smo u nekim djelatnostima ipak uspjeli da ostvarimo zavidne rezultate: u izdavaštvu i organizaciji izložbi. Osnovali smo biblioteku koja danas raspolaže s više od deset hiljada naslova, folklornu i muzičku sekciju koje su imale više zapaženih nastupa i konačno, u suradnji sa SPC-om, pokrenuli smo Muzičke večeri u Hramu Svetog Georgija na Sušaku. Narodnoj biblioteci Srbije dugujemo zahvalnost što nas permanentno snabdijeva novim izdanjima srpske književnosti, a SPC-u što smo jedan sakralni objekt, koji je rijetko u funkciji, otvorili članovima i posebno građanima Rijeke. Muzičkim večerima doveli smo u Društvo jednog mladog i perspektivnog umjetnika, kakav je Slavko Sekulić, solista Ljubljanske opere. Time smo htjeli da privučemo pažnju građana i da se uključimo u napore Rijeke da iz industrijskog izraste u grad znanja, kulture i turizma.

Mediji ne prate naše priredbe

Da li je grad prepoznao tu želju?
- Mislim da nije, ne toliko zbog neznatne financijske podrške koju nam je pružio, koliko iz navike da se programi manjinskih zajednica tretiraju izdvojeno, kao umjetnički manje vrijedni. Posebno se to odnosi na srpsku zajednicu čije uspješne priredbe gotovo da nemaju mjesta u medijima, pa građani Rijeke i Primorsko-goranske županije nemaju pravi uvid u ono što se kod nas radi. Zato s nestrpljenjem očekujem implementaciju Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, posebno odredaba o medijima. Čekam dan kad će Srbi moći da u medijima progovore sami o sebi, jer imamo i želje i znanja za stvaranje radijskih i televizijskih emisija.

Čime se, u očekivanju srpskih elektronskih medija ili emisija, namjeravate predstaviti riječkoj javnosti?
- Zasad u planu nemamo novih aktivnosti. Želimo da u dogledno vrijeme opremimo čitaonicu kako bi ona postala mjesto okupljanja postojećeg i novog članstva. Nastavićemo i muzičke večeri dovođenjem vrhunskih umjetnika iz matične zemlje. Iako smo u posjedu vlastitog prostora i time u boljem položaju od mnogih pododbora, prostor nam je nedostatan za postojeće, a kamoli za nove aktivnosti. Smatram da kao najbrojnija manjinska zajednica, sa stoljetnom tradicijom, Srbi zaslužuju kulturni centar kojem bi znali da daju sadržaje od opšteg interesa. Uz kapital u postojećem prostoru i dodatna sredstva, mogli bismo da riješimo taj problem. Očekujem podršku Društva u Zagrebu i lokalne zajednice. Taj optimizam gradim na primjeru češke manjine koja u Rijeci podiže svoj dom, istina, uz pomoć matične države, ali ni naša matica nije bez sluha za probleme Srba u Hrvatskoj. Što se tiče okruženja, mislim da nam još uvijek nije naklonjeno kako to većina riječkih Srba svojim ponašanjem zaslužuje, čak ni toliko koliko ostalim manjinama, mada generalno manjine u Hrvatskoj još nemaju adekvatan tretman u odnosu na druge evropske zemlje.
Tanja Olujić

Prikaži verziju za ispis

Promocija zagrebačkog izdanja Romana o Londonu Miloša Crnjanskog
Sjećanje na Desanku Maksimović...
Izložba slika Nikole Medića
Предавање о 200-годишњици рођења Његоша
Љубивоје Ршумовић у Загребу
Izložba novih naslova s 58. Beogradskog sajma knjiga
Jesen u Petrinji 2013
Promocija knjige Radoja Arsenića - Remember Maksimir
NATJEČAJ za nastavnika ili profesora srpskog jezika ili hrvatskog i srpskog jezika
Јесен, и живот без смисла
U DARDI MALI JUBILEJ
Izložba Jovice Drobnjaka - Slikarski fotografiran motiv cvijeća
Ljetna škola srpskog jezika i kulture punoljetna!
POZIV NA PJEVAČKU RADIONICU I PREDAVANJE - U sklopu 8. Dana srpske kulture
Izložba Komora - iz srca hrasta gostovala u Banja Luci
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt