VIJESTI IZ DRUŠTVA
OSTALE VIJESTI
ZANIMLJIVOSTI
ARHIVA
Говор захвале Милоша Кордића
POSLIJE DVADESET GODINA
Prikaz knjige Zlatka Kudelića Marčanska biskupija
Молитва Господња Спридона Алексијевића
TAJNA IVE BANCA
Dani srpske kulture
U Zagrebu se po prvi put organiziraju DANI SRPSKE KULTURE u trajanju od 21. – 26. novembra ove godine. Tokom tog perioda zagrebačka i hrvatska publika imat će priliku vidjeti recentna srpska kulturna izdanja iz oblasti filma, glazbe, kazališta, likovne umjetnosti i književnosti. Organizator je Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Tokom Dana srpske kulture u Zagrebu će gostovati glumci, autori izložbi, redatelji, dramaturzi, pisci. Dane srpske kulture organizira SKD Prosvjeta pod medijskim pokroviteljstvom Radija 101.

Otvaranje programa je 21.11.2006. u 20h
Velika dvorana ITD, Savska 25, p
redstavom «Obično veče» Milan Lane Gutović      
Predstava „Obično veče“ gostovala je u skoro svim svjetskim metropolama. Poslije Moskve, Beča, Londona, Ciriha, Ženeve, Johanesburga, Njujorka, Los Anđelesa, Pekinga, Velingtona, Sidneja, Melburna, Perta, Brizbejna i drugih gradova gostuje i kod nas. Na redovnom je repertoaru beogradskih kazališnih scena godinama i kultna je predstava publike Beograda. Glumac Milan Gutović je dobitnik mnogih priznanja ne samo za promoviranje ove vrste kazališta, već i za rad na televiziji i filmu. Njeguje humor koji se bitno razlikuje od humora koji imamo često prilike vidjeti na našim scenama.

23.11.2006. u 18h, SKD Prosvjeta-pododbor Zagreb, Preradovićeva 18/1
Izložba: Prvi srpski rat plakatima
Plakati iz međuratnog perioda dvadesetog stoljeća predstavljaju dokument i sliku jednog vremena. Onda kada su stvarani bili su mali dio svakodnevice i puko sredstvo za obračun neistomišljenika.

O AUTORU
Dejan Vukićević (Kraljevo, 1965), diplomirao na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti, magistrirao na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Od 2001. do 2003. radio na Zbirci starog plakata i letka, a od 2003. na Fondu stare i retke knjige Narodne biblioteke Srbije.

O IZLOŽBI
Stotinjak plakata i letaka moglo bi se izdvojiti po specifičnom sadržaju i u dobroj mjeri nazvati osobnim. Na njima je pošiljalac poruke stavio svoje lične probleme/zahtjeve u prvi plan, ili se, i to je češći slučaj, obraća nekome, uglavnom na uvredljiv način ističući intimne detalje ili, pak, podatke koji se ne bi mogli dokazati na sudu. Često su nepotpisani, ali ima i onih s vrlo jasnim autorstvom. Mogli bi se razvrstati u četiri grupe: 1. politički; 2. satirični (u stihu); 3. pseudoumrlice; 4. lični (u doslovnom smislu riječi). Najbrojnija među ovdje predstavljenim grupama svakako je politički plakat. Na njemu se na najbolji način može vidjeti politička jezička kultura onoga doba. Ne bi se moglo reći da je današnja, u usporedbi s njom, mnogo odmakla (junaci plakata su „bugarski izmećar”, „falsifikator, ubojica i izdajica”, „zaštitnik kokošara”, „pokvarena mrcina posljednje vrste”, „ratni zabušanti, kukavice, izdajice, zelenaši, bankari, kapitalisti, izjelice, trovači, položare”, „kartaroši i secikese”, „drumski razbojnici”, „barabe radikalske”). Suviše osobnog i uvredljivog tona lako se late „poniženi i uvrijeđeni”. Ironija je figura kojoj najčešće pribjegavaju tekstopisci: „Blato će se izvesti i prodati inostranstvu po skupe pare”; „…gdje će ubogi starci i starice i na dalje moći besplatno umirati ni od koga neuznemiravani…” Poruka je često, međutim, nedvosmislena: „Ko je lud neka glasa ovu listu”. Najzanimljiviji su, svakako, plakati iz četvrte skupine na kojima obespravljeni, osujećeni građanin vapi za pravdom osuđujući neprijatelje i iznoseći „prljav veš” na vidjelo. Povodi za spor idu od toga „od kuda je dospjela ona krmača u šupu i kako se uvukla iza buradi”, do krajnje ozbiljnih prijetnji, „oca mi mrtva u grobu, Vladane, ne diraj!”…

24.11.2006. u 20h Hrvatski glazbeni zavod, Gundulićeva 6
Koncert: etno-jazz «Istorija Vizantije»
Miloš Petrović, klavir 
Autorski projekat Miloša Petrovića na kojem nastupa dd 1988. godine. Njegova glazba mogla bi se definirati kao spoj fusion i ethno jazza.

O AUTORU
- pijanista, čembalista i kompozitor
- redovni profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu / čembalo, kamerna muzika
- diplomirao klavir i magistrirao čembalo na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu
- kao pijanista i čembalista nastupa u zemljama Evrope. Izvodi djela klasične zapadne muzike, ali najviše svoja djela / za solo klavir ili aranžirana za različite ansamble
- komponira muziku inspiriranu tradicionalnom glazbom Mediterana i Balkana. U djelima koristi i improvizaciju kao bitni dio muzičke strukture, kojom objedinjuje muziku Istoka i Zapada.
- piše i prozu. Objavio je roman “Žitije Mardarija monaha” / “Sorabia” 1993. /, zbirku priča “Levant nad Levantom” / “Prosveta” 1996 /, roman “Mihailo iz Peći” / “LOM”, 2002.
- diskografija: 4 LP i 5 CD. (CD "Istorija Vizantije" no.1 i no.2, "Levantinci", "Round Balkan Midnight", "Bach-Rameau"(čembalo)...

25.11.2006. u 20h Književni klub Booksa, Martićeva 14d
Književno veče: Marko Vidojković, pisac
Četvrtim romanom "Kandže" beogradski pisac Marko Vidojković napravio je cijelu paniku na književnoj sceni Srbije. Tridesetgodišnjak je postao jedan od najprodavanijih srpskih suvremenih pisaca, na listama prodaje knjige odmah je uz Dobricu Ćosića, a "Kandže" su doživjele svoje čak peto izdanje. Svojim opisima suvremenog beogradskog života i tvrdim uličnim riječnikom jedne generacije svakako je zasmetao jezičkim i svim drugim puritancima, ali ima publiku koja očigledno želi i obožava je da ga čita. Mladog kolegu je među prvima podržao Mihajlo Pantić, po nekima jedan od najboljih današnjih srpskih pisaca, te kolumnista Teofil Pančić, koji za Vidojkovića kaže da je pisac " s retkim darom u modernih Srba: marljiv, a nije skriboman; pismen, a nije dosadan! – ionako ide dalje, pa vi vidite šta ćete." U Zagrebu Vidojković predstavlja svoje novo izdanje "Sve crvenkape su iste" u izdanju Samizdata B92. No razgovorati će se i o njegovim prošlim romanima. Ovo je jedinstvena prilika da zagrebačka publika vidi jednog od trenutno najboljih srpskih autora.

26.11.2006. u 20h Kino Tuškanac, Tuškanac 1 
Večer autorskog filma
Predstavljamo: redatelj Oleg Novković
"Sutra ujutru", dugometražni igrani  (2006)
Off program: 18 h "Rudarska opera", dugometražni dokumentarni (2006)
"Sutra ujutro" je ljubavna drama koja govori o dubokoj strasti, senzualnosti, nježnosti, ljubomori, posesivnosti, ljubavnoj izdaji - sukobu iracionalnog i racionalnog. Poslije 12 godina provedenih u inozemstvu, glavni junak vraća se u rodni grad, gdje se iznova susreće sa starom ljubavi, prijateljima i roditeljima. Oni provode četiri dana zajedno i poslije toga ništa više neće biti isto u njihovim životima. Svi imaju potrebu da vrate vrijeme, zaustave trenutak radosti i zajedništva, vrijeme velikih očekivanja, moment koji se desi i više nikada ne vrati. Priča govori o ponovnom pronalaženju sebe. Najavljivan i kao prvi srpski film u stilu manifesta Dogma 95. Ovaj film je srpski kandidat za nagradu Oscar 2007.

O FILMU
"Ovaj film je nešto potpuno drugačije od svega što smo dosad gledali. Nije komercijalni film, već je akcenat na ljubavnoj priči, koja se glumi realistično, jer traži apsolut u svemu", kaže Nada Šargin. Scenaristkinja Milena Marković smatra da je konačno došlo vreme da se kod nas snimaju filmovi sa jakim ženskim ulogama, te tako njen film ima čak tri ženska lika koja nose priču. "Bila je ovo jedinstvena prilika da kroz interpretaciju priče i kroz teške iznijansirane likove nadahnemo jedni druge", kaže Markovićeva. Uliks Fehmiu je specijalno zbog ovog filma došao iz Njujorka gde već duže živi i radi, i kako kaže već u toj činjenici ima dosta toga sličnog između njega i lika koji tumači. "Film ‘Sutra ujutru’ govori o potrebi da se vrati vreme, da se zaustavi trenutak radosti i zajedništva, vreme velikih očekivanja, momenat koji se desi i više nikad se ne vrati. To je film o ponovnom pronalaženju samog sebe", kaže režiser Oleg Novković. Ekipa filma se nada da će premijera biti na proleće 2006, kako je planirano, odnosno da će se ubrzo naći dovoljno novca da se film finalizira.
Producent - Lazar RISTOVSKI, Scenaristica - Milena MARKOVIĆ, Redatelj - Oleg NOVKOVIĆ, Direktor fotografije - Miladin ŠOLAKOVIĆ, Scenografkinja - Nevena RISTIĆ, Kompozitor - Miroslav MITRAŠINOVIĆ, Maska - Tatjana LIPANOVIĆ, Montažer - Lazar PREDOJEV, Ton - Dejan PEKOVIĆ

ULOGE: Uliks Fehmiu, Nebojša Glogovac, Nada Šargin, Lazar Ristovski , Ljubomir Bandović, Radmila Tomović, Danica Ristovski, Miloš Vlalukin, Ana Marković, Nebojša Ilić, Jelena Djokić, Renata Ulmanski, Branko Cvejić, Elizabeta Djorevska

O AUTORU
Oleg Novković, je filmski redatelj i scenarist. Rođen 1968 godine, diplomirao filmsku i televizijsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu u klasi profesora Srđana Karanovića. Između ostalog režirao je dokumentarne filmove: "Rudarska opera", "Proslava", "Verke, kude Verke...", "Nevidljivi ljudi",  "Izlet", te  dugometražne igrane filmove  "Sutra Ujutru", "Normalni ljudi" i "Kaži zašto me ostavi". Osvojio veći niz nagrada i priznanja.

NAGRADE:
Film je za sada osvojio nagrade na sljedećim festivalima:
Karlovy Vary 2006 - EAST OF THE WEST AWARD /SPECIAL MENTION - Druga nagrada.
Sopot - STATUETA SLOBODE - Najbolji film Festivala.
Herceg Novi - GRAND PRIX 20. HFF - VELIKA ZLATNA MIMOZA - 'Sutra ujutru' je najcjelovitiji film sa jakim emotivnim iskorakom koji artikuliše krik izgubljene generacije
Herceg Novi - ZLATNA MIMOZA za žensku ulogu, Nada Šargin
Herceg Novi - ZLATNA MIMOZA za montažu, Lazar Predojev
Herceg Novi - ZLATNA MIMOZA za muziku, Miroslav Mitrašinović
Niš - CARICA TEODORA, Nada Šargin
Niš - NAJBOLJA EPIZODA, Nebojša Glogovac
Niš - NAGRADA PUBLIKE, Lazar Ristovski
Festival u Alexandriji - nagrada za nabolji scenario, MIlena Marković
Festival u Alexandriji - nagrada za najbolju žensku ulogu, Nada Šargin
Bitolj - IFFK "Braća Manaki" - Specijalno priznanje, direktor fotografije MILADIN ČOLAKOVIĆ

OFF Progam: Rudarska Opera
Najnoviji dugometražni dokumentarac Olega Novkovića, čiji scenarij opet potpisuje Milena Marković, nagrađivana beogradska dramaturginja.

O FILMU
Režija/Director: Oleg Novković, Scenario/Screenplay: Milena Marković, Oleg Novković, Kamera/Photography: Miladin Čolaković, Montaža/Editing: Oleg Novković, Originalna muzika/Music: Miroslav Mitrašinović
U srbijanski rudarski grad Bor dolazi mlada redateljica da postavi Brechtovu predstavu "Opera za tri groša" sa glumcima amaterima. Ona pravi audiciju na kojoj se pojavljuju različiti ljudi različitih zanimanja. Žiteljima Bora predstava postaje bijeg iz sumorne stvarnosti. Sviraju, piju i pjevaju o sebi, o svom gradu i surovom svijetu.

Karte za predstavu i koncert možete kupiti u pododboru SKD "Prosvjeta" u Preradovićevoj 18/1, za ostale programe ulaz je slobodan. 

Prikaži verziju za ispis

Promocija zagrebačkog izdanja Romana o Londonu Miloša Crnjanskog
Sjećanje na Desanku Maksimović...
Izložba slika Nikole Medića
Предавање о 200-годишњици рођења Његоша
Љубивоје Ршумовић у Загребу
Izložba novih naslova s 58. Beogradskog sajma knjiga
Jesen u Petrinji 2013
Promocija knjige Radoja Arsenića - Remember Maksimir
NATJEČAJ za nastavnika ili profesora srpskog jezika ili hrvatskog i srpskog jezika
Јесен, и живот без смисла
U DARDI MALI JUBILEJ
Izložba Jovice Drobnjaka - Slikarski fotografiran motiv cvijeća
Ljetna škola srpskog jezika i kulture punoljetna!
POZIV NA PJEVAČKU RADIONICU I PREDAVANJE - U sklopu 8. Dana srpske kulture
Izložba Komora - iz srca hrasta gostovala u Banja Luci
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", 2005. | Impressum | Kontakt