Njegovanje srpskog jezika i kulture putem dodatne nastave

Polazeći od prava nacionalnih manjina utvrđenih Ustavom što uključuje i pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine utvrđeno Ustavim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN 105/00) Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta» Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta podnijelo je Zahtjev za organiziranje nastave njegovanja srpskog jezika i kulture putem dodatne nastave u svim osnovnim školama Republike Hrvatske gdje roditelji i učenici izraze želju da im djeca savladaju i ovu nastavu.
Na taj način SKD «Prosvjeta» je od 1991. godine nastojalo, s jedne strane, nastaviti dugu i plodnu tradiciju kulturnog rada društva (osnovanog 1944. u Glini), i s druge strane prilagoditi svoj rad potpuno drugačijim uvjetima, u kojima se srpska nacionalna zajednica prvi put u svojoj novijoj historiji ustavno-pravno našla u položaju nacionalne manjine. S obzirom da u redovnim i službenim nastavnim programima Republike Hrvatske od osnovne škole do fakulteta, više nisu postojali obrazovni sadržaji koji se odnose na srpski narod općenito i na srpsku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj posebno, bilo je potrebno da SKD «Prosvjeta» kao jedina kulturna ustanova, zapravo centralna kulturna, prosvjetna i znanstvena ustanova Srba u Hrvatskoj pokrene organizirani rad najprije na osnovnom dodatnom obrazovanju kako bi se očuvao nacionalni identitet učenika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj.
Na tom je poslu od 1993. godine nekoliko godina radila Komisija za obrazovanje, kao stručno volontersko tijelo Glavnog odbora. Uz financijsku pomoć Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i stručnu i financijsku pomoć resornog ministarstva izrađen je Nastavni plan i program, izrađeno i odštampano deset vlastitih udžbenika. U školi se počinje uvoditi Model C- njegovanja srpskog jezika i književnosti kao poseban program od pet školskih sati tjedno uz cjelokupni redovni program nastave na hrvatskom jeziku. Program obuhvaća pet nastavnih predmeta kojima se osnažuje i osvješćuje srpski nacionalni identitet i to; srpski jezik i književnost, historija, geografija, muzička i likovna kultura. Uz pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta doštampan je potreban broj udžbenika iz navedenih predmeta. Rukovodstvo Društva je nešto nabavilo, a nešto kupilo nastavnih pomagala (zabavnika, časopisa, lektire i drugo) iz Srbije te uspostavilo stručnu osobu za koordinaciju ovih poslova. U aktivnosti oko animiranja učenika i roditelja uključeni su brojni pododbori SKD «Prosvjete», a poslove oko obrazovanja rukovodstvo Društva (predsjednik, gen. sekretar i Glavni odbor) smatra prioritetnim i osobito važnim.
Danas dodatnu nastavu pohađa oko 800 učenika i s njima radi oko 50-tak nastavnika. U organiziranju ove nastave javljaju se i brojni problemi. Manji dio ravnatelja škola i županijskih pročelnika opstruira ovu nastavu odugovlači njen početak. Tipični primjer su Knin i Okučani gdje se već pet godina opstruira nastava, a broj prijavljene djece smanjuje. Ima i vrlo pozitivnih hvale vrijednih primjera kao što su škole u Donjem Lapcu, Vrginmostu (Gvozdu), Vojniću, Krnjaku, Vrbovskom, Rijeci, Ogulinu, Gračacu itd. U organiziranju ove nastave pojavljuju se i brojni problemi (raspored sati, prijevoz učenika, ocjenjivanje učenika, opterećenosti učenika i sl.). U sredinama s manjim brojem učenika razbacanih po selima, udaljenih od centara, te u većim gradovima SKD «Prosvjeta» organizira drugi vid obrazovanja putem dopisno-konzultativne nastave (nastava na daljinu), a osim toga uspješno organizira zimske i ljetne škole u Gorskom kotaru i Peroju u Istri.
Prema tome može se zaključiti da Društvo obrazovanju učenika, osobito u osnovnom obrazovanju poklanja izuzetnu pažnju jer obrazovanjem želi da mladi sačuvaju svoj nacionalni i kulturni identitet.