Branislav Ćelap za uzor drugima
Centralna biblioteka SKD "Prosvjeta" primila je tokom prošle godine značajnu donaciju od strane dugogodišnjeg radnika i aktivista Društva Branislava Ćelapa, zahvaljujući kojoj je omogućen bolji smještaj građe biblioteke.

U znak zahvalnosti, Biblioteka je u dvorani zagrebačkog pododbora "Prosvjete", 17. februara, organizirala prigodnu svečanost kojoj su prisustvovali brojni prijatelji Biblioteke i samog Ćelapa. Obraćajući se prisutnima, voditelj Biblioteke Velimir Sekulić rekao je da su za 6.000 evra koliko je donirao Ćelap napravljeni stolovi i vitrine u kojima su smještena djela srpske književnosti. Podsjetivši da je otac Branislava Ćelapa, Đorđe Ćelap bio vlasnik izdavačkog preduzeća i knjižare u Zagrebu, a kao takav potomak jedne od brojnih srpskih porodica u Zagrebu i Hrvatskoj koje su svojom sposobnošću sticale imetak, Sekulić je rekao da je Ćelap dugo godina bio zaposlen u "Prosvjeti" kao direktor izdavačke djelatnosti i inicijator Jugoslovenskog sajma knjiga, od kojih se prvi održao u Zagrebu sredinom pedesetih godina, a svi ostali u Beogradu. Na kraju obraćanja ukazao je na značenje Ćelapovog poteza i da bi bilo dobro kada bi bilo još takvih donacija.

Tužna sudbina Arhiva Srba

U svom govoru Branislav Ćelap naglasio je da ga je na donaciju natjerala sudbina arhive Srba i biblioteke koja je u društvu postojala od njegovog osnivanja. Biblioteka i arhiva bili su smješteni u zgradi u Preradovićevoj 21 u Zagrebu koja do danas nije vraćena društvu. Biblioteka je svečano otvorena 4. januara 1948. godine u prisustvu velikog broja predstavnika tadašnje narodne vlasti i drugih uzvanika, a raspolagala je s preko 40.000 svezaka od kojih se oko 30.000 odnosilo na srpsku književnost. Među knjigama bile su i sve značajnije knjige iz 18. i 19. vijeka, među kojima i djela Jovana Rajića, Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Branka Radićevića i Petra Petrovića Njegoša, kao i velik broj rariteta i rukopisnih knjiga od kojih su neke najvrjednije bile izložene u prostorijama Muzeja Srba u Hrvatskoj. Odlukom izvršnog odbora glavnog odbora "Prosvjete" iz 1953. Biblioteka je rasformirana, a njen bogat knjižni fond predat je Muzeju Srba u Hrvatskoj koji je 1964. prestao biti samostalna ustanova i postao odjeljenje Povijesnog muzeja, da bi nakon tri godine i ono bilo ukinuto.  Prilikom preseljenja u Povijesni muzej knjigama je poremećen poredak koji je stručno postavio sveučilišni profesor Branko Magarašević. Taj poredak nikad kasnije nije uspostavljen a knjige su završile tko zna gdje, rekao je Ćelap, podsjetivši da je biblioteka nastala od legata mnogih zaslužnih kulturnih pregalaca i da je tokom Drugog svjetskog rata sačuvana zahvaljujući direktoru Muzeja za umjetnost i obrt Vladimiru Tkalčiću koji je po pravoslavnim crkvama, školama i privatnim bibliotekama skupljao sve što je bilo od kulturnog značenja za Srbe u Hrvatskoj i te vrijednosti pohranjivao na sigurno u svoj Muzej.

Popovićeva slika Ćelapu

Arhiva koja je sadržavala ogromnu građu i važna dokumenta i rukopise važne za kulturni život i cjelokupnu prošlost Srba u Hrvatskoj trebala se organizirati kao poseban odsjek Državnog arhiva u Zagrebu, ali do toga nije došlo, rekao je Ćelap, dodavši da mu nije poznato kakva je danas situacija u tom pogledu. Poželjevši da njegova donacija bude doprinos potvrdi i unapređenju srpskog nacionalnog identiteta u Hrvatskoj jer su Srbi iz ovih krajeva u historiji bili poznati po zaviještanjima i dobročinstvima, ne samo za svoj narod, nego i za čitavu zajedničku domovinu. Kao dar zahvalnosti Ćelap je dobio sliku, rad akademskog slikara Miloša Popovića, na kojoj je prikazana zgrada u kojoj se nalazila knjižara njegovog oca koja je nacionalizirana nakon rata, a koja je do 80-ih kao knjižara "Mladosti" bila kolokvijalno nazivana "Ćelapovom". Skupu su uz brojne kulturne radnike iz redova Srba prisustvovali i saborski zastupnik  Milorad Pupovac i predsjednik "Prosvjete" i pomoćnik ministra za kulturu Čedomir Višnjić. A kažimo i da je mobilijar u dvorani koja sada služi i kao čitaonica biblioteke napravio Darko Koprenica. Možda bi trebalo podsjetiti da današnje Centralna biblioteka kojoj je Sekulić na čelu i koja radi preko deset godina ima 18.000 katalogiziranih svezaka od kojih je rashodovano oko 1.000, a skoro 20.000 knjiga prošlo je kroz biblioteku i bilo razdijeljeno po bibliotekama pri pododborima "Prosvjete"  kao i pojedinim općinskim bibliotekama. N. J.